Župa-Derventa.com

Crkva svetog Juraja mučenika - župnik Filip Maršić

• Naslovnica

• Vijesti

  Video isječci

  Album slika

• Obavjesti

  Darovatelji za izgradnju crkve

  Molitve

• Knjiga posjetitelja

  Rodnoj grudi u stihu

• Linkovi

Kratki pregled povijesti Župe sv. Juraja mučenika u Derventi

Derventa je grad u središnjem dijelu Bosanske Posavine (sjeverna Bosna), na desnoj obali rijeke Ukrine, uz cestu Slavonski Brod - Bosanski Brod - Doboj. Iz Dervente vodi također put prma Banjaluci.

Varoš je nastala još u XVI. stoljeću i od prve polovine XVII. stoljeća ondje je bilo središte kadiluka. Prije 1716. godine sagrađen je grad, koji je te godine zauzela austrijska vojska, a potom ga srušila. Odmah po njezinu povlačenju grad je obvnovljen i do kraja stoljeća više je puta obnavljan i dograđivan. Od 1770-ih do 1835. ondje je bilo i sjedište kapetana Vrandučke kapetanije. Prema popisu iz 1838. grad se naziva Velika Derventa. Grad 1878. dobiva poštu, zatim osnovnu školu i učiteljsku mušku školu, koja djeluje od 1915. do 1926. godine. U Derventi je od 1879. do 1886. bilo i sjedište Bosanskih željeznica. Početkom rata u BiH 1992. godine grad osvajaju srpske snage i protjeruju hrvatsko i muslimansko stanovništvo.

Na prostorima današnje župe sv. Juraja mučenika u Derventi još 1623. godine postojala je župa koja je propala za vrijeme Bečkog rata krajem 17 stoljeća. Današnja župa utemeljena je 1864. godine odvajanjem pojedinih naselja od župe Plehan i Koraće. Prva župna crkva sagrađena je 1882. godine, srušena je tijekom drugog svjetskog rata, a zatim obnovljena. Ponovno je crkva stradala u potresu 1969., a na njezinu mjestu izgrađena je 1973. - 1977. nova suvremena crkva s velikim zvonikom, koji je obnovljen.

U Derventu 1872. godine dolaze Sestre milosrdnice, koje ubrzo otvaraju osnovnu školu, a zatim žensku stručnu školu, koja je radila do 31. svibnja 1945. Sestre milosrdnice redile su u mjesnoj bolnici od 1929. godine do posljednjeg rata. Po dolasku komunista na vlast, 1945. godine sva imovina časnih sestara nacionalizirana je, ali su sestre uspjele zadržati kat kuće u čijem je prizemlju stanovao službenik ondašnje milicije sa svojom obitelji. Budući da je zgrada bila nacionalizirana, sestre su morale plaćati propisanu stanarinu.

Dana 11. prosinca 1967. stiglo je rejšenje da kuća s dvorištem pripada sestrama. Godine 1969. na mjestu stare kuće sestre grade novu kuću, tj. samostan koji je dobrano oštećen i demoliran u ratu 1992. godine.

Osim samostana Sestara milosrdnica, u Derventi je bio i samostan sestara Kćeri Božje ljubavi, koji je srušen u ratu 1992. godine, sada je obnovljen i služi kao Caritasova ambulanta. Časne sestre Kćeri Božje ljubavi došle su u Derventu tijekom 1961. godine.

Od 1907. do komunističke zabrane rada 1949. godine na području župe Derventa djelovala je podružnica Hrvatskog kulturnog društva Napredak. Djelovanje Napretkove podružnice u Derventi obnovljeno je 1991. U razdoblju od 1922. do 1926. povjerenstvo Hrvatskog kulturnog društva Napredak djelovalo je i na području Ljupljanice kraj Dervente.

Tijekom rata 1992. - 1995., tj. u drugoj polovini 1992. godine, srpski su ekstremisti župnu crkvu u Derventi minirali i srušili, a župnu kuću opljačkali i demolirali. Samostan časnih sestara su opljačkali i uništili kao i kapelice u selima derventske župe, a svi Hrvati katolici protjerani su.

Župom upravlja dijecezanski svećenik danas u osobi vlč. Filipa Maršić. Župi sv. Juraja mučenika pripadaju slijedeća naselja: Agići, Baščari, Bišnja, Detlak, Derventa, Derventski Lug, Lug Donji i Gornji, Jasenci, Kalenderovci, Ljupljanica, Miškovci, Polje i Živinice.

U podacima iz 1870. godine nalazimo da je župa Derventa imala 8 naselja sa 199 katoličkih obitelji i 235 bračnih parova.

Prema Šematizmu Bosne Srebrene za 1877. godinu u župi Derventa bilo je 210 katoličkih obitelji u kojima je živjelo 216 bračnih parova. Župi Derventa tada su pripadala naselja: Derventa (80 katoličkih obitelji s 340 katolika), Baščari (32 obitelji 178 katolika), Bišina (29, 211), Kulinovci (19, 163, Ljubljanica Doljnja (3, 14), Polje (15, 116) i Živinice (32, 200).

U imeniku klera i župa za 1885. godinu, a prema podacima iz 1884., u župi Derventa navode se slijedeća naselja: Derventa (700 katolika), Baščari (256), Bišina (275), Kuljenovci (200), Polje (111) i Živinice (226).

Prema imeniku klera i župa za 1910. godinu u župi Derventa nalazimo slijedeća naselja: Derventa (1577 katolika, 43 grkokatolika, 671 pravoslavac, 37 evangelika, 3326 muslimana i 127 Židova), Agići (47 katolika i 247 pravoslavaca), Baščari (197 katolika, 12 grkokatolika i 8 muslimana), Bišina Donja (43 katolika i 97 pravoslavaca), Bišina Gornja (246 katolika i 8 pravoslavaca), Detlak Donji (76 katolika i 105 grkokatolika i 390 pravoslavaca), Detlak gornji (184 katolika i 466 pravoslavaca), Kalenderovci (68 katolika, 230 pravoslavaca i 1 evangelik), Kalenderovci Turski (11 katolika, 104 pravoslavaca i 120 muslimana), Kuljenovci (330 katolika, 8 grkokatolika i 70 pravoslavaca), Osojci (33 katolika i 80 pravoslavaca, Polje (283 katolika, 193 pravoslavca i 7 evangelika), Tstenci (15 katolika i 409 pravoslavaca) i Živinice (384 katolika). Osim katolika na području tadašnje župe Derventa 1910. bilo je ukupno 3454 muslimana, 2935 pravoslavaca, 168 grkokatolika, 127 Židova i 45 evangelika.

U Šematizmu za 1932., a prema podacima iz 1931. godine, u župi Derventa navode se slijedeća naselja: Derventa (2023 katolika, 65 grkokatolika, 989 pravoslavaca, 37 protestanata, 157 Židova i 3406 muslimana), Agići (182 katolika, 9 grkokatolika i 259 pravoslavaca), Baščari - Tetima (503 katolika, 40 grkokatolika i 9 pravoslavaca), Donja Bišnja (107 katolika, 29 grkokatolika i 96 pravoslavaca), Gornja Bišnja (390 katolika i 7 pravoslavaca), Detlak Donji (22 katolika, 1 grkokatolik i 498 pravoslavaca), Detlak Gornji (226 katolika, 105 grkokatolika i 694 pravoslavaca), Kalenderovci srpski (108 katolika, 57 grkokatolika i 379 pravoslavaca), Kalenderovci turski (81 katolik, 10 grkokatolika, 47 pravoslavaca, 25 protestanata i 97 muslimana), Kuljenovci (459 katolika, 10 grkokatolika i 71 pravoslavac), Ljupljanica Donja (93 katolika, 5 grkokatolika i 871 pravoslavac), Miškovci (40 katolika, 20 grkokatolika, 657 pravoslavaca i 4 protestanta), Osojci (109 katolika, 7 grkokatolika, 97 pravoslavaca i 3 muslimana), Polje (454 katolika, 1 grkokatolik, 367 pravoslavaca), Raščići (131 katolik i 10 grkokatolika), Rapčani (37 katolika, 152 pravoslavca i 5 protestanata) i Živinice (648 katolika, 18 grkokatolika i 31 pravoslavac). Osim katolika, na području tadašnje župe Derventa 1931. godine bilo je ukupno 5224 pravoslavac, 3530 muslimana, 388 grkokatolika, 157 Židova i 71 protestant.

Prema Šematizmu za 1961., a s obzirom na podatke iz 1959. godine u župi Derventa navode se sljedeća naselja: Derventa, grad (1315 katolika), Agići (145), Baščari (594), Begluci (258), Bišnja Donja (164), Bišnja Gornja (524), Debela Obala (96), Detlak/Miškovci (84) Jasenci (168), Kalenderovci (111), Kuljenovci (720), Kukavice (174), Lug (304), Ljupljanica Donja (123), Omeragići (259), Polje (457), Raščići (178), Žirovine/Miškovci (108), i Živinice (1453).

U Kuljenovcima je postojala srednjovjekovna crkva s polukružnom apsidom, u kojoj se nalazila grobna komora s nadsvodnim stropom. U Derventi su pronađeni dijelovi temelja srednjovjekovne crkve, podno crkvišta pronađen je novčić Kralja Sigismunda iz 15. stoljeća. Na mjestu zvanom Crkvište u Živinicama bio je kameni spomenik dimenzija 130 x 40 x 16 cm pisan bosančicom. Narod je to mjesto nazivao Ćelara, u značenju crkvica. Na području Markovca nalazila se srednjovjekovna crkva veličine 12 x 8 metara i apsida promejra 4 metra. Do 1941. godine tu su bili stari zidovi visoki i do 80 cm. Srušeni su kad je građena nova kapela.

Prema turskom popisu iz 1604. godine u nahiji Dobor pored ostalih sela spominju se Ljupljanica s 48 kuća, Detlak 29 kuća, Velika Gornja Ukrina naziv za selo iz 1570., čije je ime poslije promijenjeno u Derventu i Dolnja Ukrina s 32 kuće.

Od 48 kuća u selu Ljupljanica njih 8 bile su muslimanske, a ostale kršćanske. Među tih osam muslimanskih kuća bile su i kuće Velije sina Ahmedova, u posjedu sina mu Hurrema, Mehmeda sina Hasanova, kuća Hasan Antolova, u posjedu sina mu Janka itd. Među kršćanskim kućama spominju se i kuće Miladina sina Martinova, Marka Stankova, Nikole Blaževa, Vojina sina Matijina, Petka sina Martinova, Tome Lukina, a kuća Martina, prišlaca bila je u posjedu Mehmeda sina Ferhadova itd.

Sve kuće u Detlaku bile su kršćanske, npr, kuća Petra Jurićeva, u posjedu sina mu Radoja, kuća Petra Radičina bila je u vlastitom posjedu, kuća Nikole, sina Radulova, bila je u posjedu Martina Filipova, tu su još bile kuće Andrije sina Antolova, Brane sina Ivanova, Šimuna sina Radića itd.

Gornja Ukrina imala je tada 173 kuće od čega je 41 kršćanska. Donja Ukrina 32 od čega je 18 kršćanskih. U Detlaku svih 29 kuća su katoličke.

U izvješću provincijala fra Marijana Pavlovića, tj. bosanskih franjevaca fra Jure iz Neretve i Fra Pavla Papića iz 1623. godine, navodi se da župa Derventa pripada samostanu u Kraljevoj Sutjesci ( Curia Bani ).

Fra Tomo Ivković, skradinski biskup i administrator bosne u svom izvješću o krizmanim osobama i vizitiranim mjestima u Bosni i Slavoniji između 1626. i 1630. godine između ostalih navodi i slijedeća mjesta: Miškovce s 147 krizmanih osoba i Derventu u kojoj je u više navrata krizmano 1494 osobe.

U izvješću Svetoj Stolici o prilikama u Bosni i Slavoniji, biskup fra Jeronim Lučić navodi da je 6. listopada 1637. u Derventi, uz sudjelovanje sedam fratara, krizmao 127 osoba. Biskup navodi da župa nema crkvu, a da ima oltar pod krovom, tj. ograđen prostor sa stolicama. Fratri tu imaju konačište gdje stanuje kapelan ili župnik. Biskup, također u Derventi spominje tvrđavu.

U izvješću iz 1650. godine o pohodu Bosni između 1645. i 1650. poslanom Svetom zboru za promicanje vjere u Rim, biskup fra Marijan Maravić navodi da je u župi Derventi 28. svibnja 1648. krizmao 1248. vjernika. U istom izvješću biskup navodi da grad Derventa ima oko 400 turskih i kršćanskih kuća te 3 džamije.

U izvješću iz 1675. godine (o kanonskom pohodu Bosni između 1672. i 1675. godine), dostavljenom Svetoj Stolici u Rim, biskup fra Nikola Olovčić-Ogramić navodi da je župa Derventa 2. prosinca 1672. godine imala 1200 vjernika, a da je krizmano 1014 vjernika, te da župa ima župni stan i u njemu kapelicu.

Godine 1686. fra Mijo iz Velike (Plehan) izveo je u Prekosavlje 2300 katolika iz Derventske župe.

Prema popisu biskupa fra Augustina Miletića iz 1813. godine u župi Velika/Modran između ostalih navode se i slijedeća mjesta: Derventa (grad) s 11 katoličkih kuća i 53 katolika, a od toga je bilo 29 odraslih osoba (koje se pričešćuju) i 24 djece (nepričešćenih), Ljupljanica i Gradina s 29 katoličkih kuća i 235 katolika, a od toga je bilo 135 odraslih i 100 djece, te Vrhovi, Živinice i Zelenika, s ukupno 69 katoličkih kuća i 443 katolika, a od toga su bile 342 odrasle osobe i 101 dijete.

U Šematizmu Bosne Srebrene za 1856. godinu, a prema podacima iz 1855., u župi Plean između ostalih mjesta spominju se i Baščari (27 katoličkih obitelji i 199 katolika, Bišnja (18, 127), Derventa (38, 148), Polje (21, 122) i Živinice (27, 160). Prema istom Šematizmu, u župi Koratje nalazilo se i mjesto Kulinovci s 5 katoličkih obitelji i 36 katolika.

Prema Šematizmu Bosne Srebrene za 1864. godinu u župi Plehan između ostalih mjesta nalazimo Baščare (29 katoličkih obitelji i 182 katolika), Bišnju (22, 180), Derventu (65, 258), Polje (18, 110) i Živinice (27, 184). Prema istom Šematizmu u župi Koratje spominje se i mjesto Kulinovci s 8 katolikih obitelji i 43 katolika.

Zahvaljujući mnogobrojnim dobročiniteljima, župljanima i prijateljima župe sv. Juraja mučenika u Derventi, obnovljena je župna kuća i kripta koja služi sada za liturgijski prostor. U ljeto 2005. godine donacijom Vlade Republike Hrvatske od 300.000,00 kuna obnovljen je i zvonik.

Svi podaci iz prethodnog članka uglavnom se odnose na župu sv. Juraja mučenika u Derventi, a općina Derventa je imala daleko veći broj hrvatskih katoličkih sela i broj stanovnika. Taj statistički pregled prikazan je na karti koju ovdje također prilažemo.

Naslovnica | Događanja u župi | Obavjesti | Molitve | Photo album | Chat | Knjiga posjetitelja | Darovatelji za izgradnju | Linkovi

Dizajn i održavanje Mario P. | XHTML 1.0 | CSS | Printaj ovu stranicu